Defektolog i Kada se javiti defektologu
Domaćin Vas savetuje,  Edukacija i Materijal u pdf-u

Defektolog?! Ko je zapravo on i čime se bavi?!

Defektolog? ! Ko je on/ona, čime se zapravo bavi i da li nam je i u kojim situacijama potreban…..

Iskreno, sam termin “defektolog” ne zvuči ni lepo, ni moderno, ni atraktivno…… kao ostala zanimanja. Da li je to jedan od razloga zašto ga roditelji izbegavaju? Zašto preskaču taj prvi stepenik. Na svakom izvestaju, preporuci … stoji predlog defektološki pa tek onda neki drugi vid tretmana. Tema o kojoj bi se trebalo otvoreno razgovarati.

Sa druge strane ima i onih roditelja čija deca nemaju nikakav vid kanjenja u razvoju, koja savršeno dobro funkcionišu…. ali im se dopada pristup rada koji imaju defektolozi.

Uloga defektologa se pre svega ogleda u stimulisanju samog razvoja deteta. Šre svega se ogromna pažnja posvećuje stimuliciji razvoja motorike. Znamo da je razvijena motorika baza razvoja mnogih veština i sposobnosti, kognitivnih funkcija, govora i jezika, ali i socio-emocionalog razvoja.

Defektolog vrši procenu celokupnog razvoja deteta i identifikuje eventualne pepreke koje mogu uticati na govor, komunikaciju, motoriku i kognitivne veštine. Defektolog analizira širi spektar razvojnih oblasti i može da prepozna eventualna razvojna odstupanja ili specifične potrebe deteta koje treba prvo obraditi.

Defektolog zablude

U narodu je nekako zaživelo mišljenje da defektolozi rade samo sa decom i mladima sa intelektualnim oštećenjima/sa smetnjama u razvoju. Međutim, u zavisnosti od samih afiniteta, defektolozi rade i sa decom i mladima neurotipićne (tipične) populacije.

Defektolog će nekada biti potrebniji od logopeda. Vfrlo često je potrebna saradnja između defektologa i logopeda kako bi dete dostiglo svoj maksimum.

Kada se javiti defektologu?

Ne postoji pravo vreme kada trebate da kontaktirate defektologa. Zasigurno je da to morate uraditi kada primetite sledeća kašnjenja u razvoju:

  • kada kasni govorno-jezički razuvoj,
  • kasni socio-emocionalni razvoj,
  • kada kasni motorički razvoj,
  • u slučaju da je dete rođeno sa riziko faktorom,
  • kada se jave poteškoće sa finom motorikom i grafomotorikom,
  • dete ima problem sa čitanjem ili pisanjem,
  • kada dete ima problem sa učenjem, sticanjem akademskih veština,
  • previše je ili premalo osetljivo na stimuluse iz okruženja,
  • ima nizak nivo samopoštovanja…… ima iskrivljenu sliku o sebi….

Ono što bi roditelji trebalo znati, da se razvojni stadijumi deteta ne preskaču, Dete mora proći kroz sve faze razvoja. I upravo i tim fazama, kada se funkcije razvijaju, mi možemo raditi korekcije i usmeravanja.

Hvala dragim roditeljima koji su meni vetar u leđa svojim poverenjem, i koji mi iz dana u dan potvrđuju zašto volim to što radim ♥️

One Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *